Agrotehničke mjere prilagodbe klimatskim promjenama

U prostorijama Općine Trnovec Bartolovečki u Trnovcu te u Etno kući Kitec u Domitrovcu u četvrtak, 3. travnja, održane su prve dvije radionice - Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, na kojima su predstavljeni rezultati studije te ključni izazovi u prilagodbi ovih sektora klimatskim promjenama.
Radionice su organizirale tri lokalne akcijske grupe – LAG Sjeverozapad, LAG Izvor i LAG Prizag, u okviru provedbe projekta – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, a rezultate ove studije predstavili su njeni autori – dipl. ing. Bojana Borić i meteorolog dr. sc. Goran Gašparac.
-Studija Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske obuhvatila je projektno područje u četiri županije – Varaždinske, Koprivničko – križevačke, Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije. Temeljem podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda napravljena je klimatološka i meteorološka analiza područja te klimatske projekcije, temeljem kojih je analiziran utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo, dvije poljoprivredne grane koje su najzastupljenije na projektnom području. Kako bi se poljoprivrednici na ovom području što bolje prilagodili promjeni klime u studiji su predložene agrotehničke mjere. Mjere prilagodbe klimatskim promjenama podijeljene su u dvije glavne skupine – one koje se temelje primjeni suvremenih tehnologija i one koje uključuju prilagodbu sortimenta. Preporučuje se usmjeren izbor sorti otpornih na stresne uvjete kako bi se osigurala stabilnost i održivost proizvodnje – istaknula je na radionicama Bojana Borić.

Temperatura je porasla za 1,5 stupanj Celzijusa

Zanimljive podatke vezane uz klimatske promjene na radionicama je predstavio dr. sc. Goran Gašparac.
-Analizirali smo medijalnu temperaturu, oborine i vjetar na području sjeverne Hrvatske, a i ovo je istraživanje pokazalo da u posljednjih trideset godina imamo porast temperature, kako srednje i dnevne, tako i minimalne i maksimalne temperature. Posebno je zanimljivo da upravo maksimalna temperatura ima veću stopu rasta, koja iznosi oko 1,5 stupanj Celzijusovih. Vrijedi istaknuti i kako je u analiziranom razdoblju od trideset godina zabilježeno i više vrućih razdoblja, pa je i broj vrućih dana, s temperaturom većom od 30 stupnjeva, porastao sa 17 na 32 dana. Oborina pak nije dala neki jasni signal, no, pokazalo se da imamo više oborina u zimi, a manje u ljetnim mjesecima. U posljednjih trideset godina povećana je i brzina vjetra na ovom području, i to za 1,5 metar u sekundi. U tom razdoblju smo imali i manje snijega. Analizirali smo i pojavu mraza, koji negativno utječe na sve poljoprivredne kulture koje smo analizirali. Pokazalo se je da imamo sve manje dana s pojavom mraza. U posljednjih trideset godina imamo manje četrdeset dana s mrazom, a mraz se pojavljuje sve kasnije, posebice, jaki mraz. Klima se je nedvojbeno promijenila a i dalje se mijenja, jer se linearni trend porasta temperature nastavlja – rekao je o rezultatima ove studije, prve koja je bila fokusirana baš na ovaj dio Hrvatske, meteorolog Goran Gašparac.    

Ranija sjetva i nove sorte

Zbog klimatskih promjena poljoprivredni proizvođači će morati optimizirati rokove sjetve i žetve, a morat će sijati nove sorte koje će biti bolje prilagođene klimatskim promjenama. Stoga će, istaknuto je na radionicama, poljoprivrednici morati više surađivati s poljoprivrednim savjetodavnim službama i istraživačkim institucijama, kako bi se kroz proaktivni pristup umanjile štetne posljedice promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju u ovom dijelu Hrvatske.
Radionica – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, u petak, od 18 sati, bit će održana u Centru za kulturu i informiranje Dragutin Novak u Ledbregu, a ciklus ovih radionica bit će nastavljen sljedeći tjedan, kada će radionice biti održane u Varaždinu i Petrijancu te u Novom Marofu i Konjščini.