Nova primjena podataka za prilagodbu poljoprivrede – koje mjere pokazuju najveći potencijal?
Prema recentnom izvješću o prilagodbi klimatskih promjena u Republika Hrvatska, utvrđeno je da su agrikultura i ratarstvo među najranjivijim sektorima kada su u pitanju ekstremi i promjene klime.
🔍 Što izvještaj ističe?
Strategija za razdoblje do 2040. g. predviđa da će veliki dio ulaganja u prilagodbu biti usmjeren upravo na poljoprivredu i vodne resurse. revizija.hr
U istom dokumentu navodi se da je kombinacija demografskih izazova (propadanje seoskih područja, starenje stanovništva) i klimatskih pritisaka dodatno opterećuje kapacitet prilagodbe ruralnih gospodarstava.
Iako već postoje mjerni sustavi i studije (kao vaš projekt na sjeveru Hrvatske), dokument ističe potrebu za kontinuiranim praćenjem, većom dostupnošću podataka te bržim prijenosom znanja u praksu.
🧑🌾 Šta to znači za poljoprivrednike?
Za proizvođače ratarskih i povrćarskih kultura u sjevernoj Hrvatskoj ovo znači da:
- dostupni senzorski podaci (kao oni koje prikupljate) postaju ključna ulaznica za operativne odluke – ne samo dugoročne trendove;
- mjere poput optimizacije navodnjavanja, odabira otpornijih sorata i promjene rokova sjetve nisu više „dodatak“, nego nužnost;
- povezanost između terenskih mjerenja (temperatura tla, vlažnost, zrak) i strateških politika (kao što je nacionalna strategija prilagodbe) omogućuje upravo vaš projekt da bude most između znanosti i prakse.
✅ Zaključak
Izvještaj potvrđuje: prilagodba na klimatske promjene više nije samo tema za stručnjake, nego svakodnevni izazov za poljoprivredu. Projekti poput vašeg — koji prate stanje tla, zraka i vode u realnom vremenu — imaju važnu ulogu.
Pravo pitanje je: koliko brzo možemo pretvoriti podatke u akciju?
👉 Za više informacija o lokalnim mjerenjima i trendovima u sjevernoj Hrvatskoj pogledajte studiju i podatke na agroklima.hr.