🌡️ Uvod
Kada kažemo "tipično ljeto", sve češće se pitamo – tipično po čemu? U sjevernoj Hrvatskoj, ljeta više nisu blaga ni umjerena. Vrućine su sve duže, intenzivnije i nepredvidivije, a Studija o utjecaju klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo donosi konkretne brojke koje potvrđuju ono što poljoprivrednici već osjećaju na svojoj koži.

📊 Vrućina na papiru: Što kažu brojke?
U razdoblju 1961.–1990., prosječan broj dana s temperaturama iznad 30 °C iznosio je 17 dana godišnje.
U razdoblju 1991.–2020., broj vrućih dana porastao je na 32 dana godišnje – gotovo 90% više.

➡️ Na meteorološkoj postaji Varaždin, broj vrućih dana više nego se udvostručio u samo 60 godina.
➡️ Slični trendovi zabilježeni su u Koprivnici, Križevcima, Lepoglavi i drugim lokacijama koje prate sjever Hrvatske.

🧑‍🌾 Što to znači za poljoprivredu?
🌱 Stres kod biljaka: Kukuruz, krumpir i grašak teško podnose višednevne vrućine bez noćnog hlađenja.
🍅 Neujednačeno dozrijevanje: Visoke temperature ubrzavaju vegetacijske faze i mogu smanjiti kvalitetu uroda.
🐛 Više štetnika i bolesti: Toplina pogoduje razvoju insekata, ali i gljivičnih bolesti.
🧍‍♂️ Rizik za radnike: Poljoprivrednici sve češće rade u uvjetima rizičnim za zdravlje – osobito starije osobe.

🔄 Kako se prilagoditi?
Studija donosi i prijedloge:

✅ Birati otpornije sorte i kraće vegetacijske cikluse
✅ Pomicati vrijeme sjetve i žetve
✅ Koristiti navodnjavanje u kontroliranim ciklusima
✅ Ulagati u preciznu poljoprivredu – meteorološki senzori, aplikacije za praćenje stresa biljaka
✅ Edukacija o termalnom stresu kod ljudi i biljaka

📢 Zaključak
Ljeto 1960-ih i ljeto 2020-ih nisu ista stvar.
Broj vrućih dana raste, a s njime i izazovi za poljoprivrednu proizvodnju, radnu snagu, kvalitetu proizvoda i dugoročnu stabilnost ruralnih gospodarstava.

🌾 Prilagodba nije opcija – to je nužnost.
U vremenu kad se klima mijenja brže nego kalendar, samo oni koji prate podatke i reagiraju pravovremeno – imaju šansu dugoročno opstati.