I dok sve više govorimo o sušama i poplavama, možda zanemarujemo jednog od najpodmuklijih klimatskih neprijatelja – eroziju tla.
Prema Studiji o utjecaju klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, erozija tla već sada uzima danak u plodnosti, produktivnosti i dugoročnoj održivosti poljoprivrede u našim županijama.

Kombinacija jakih pljuskova, degradacije vegetacijskog pokrova i sve rjeđe snježne pokrivače stvara idealne uvjete za ispiranje površinskog sloja tla – upravo onog sloja u kojem se nalaze najvažniji nutrijenti za biljke.

➡️ Podaci pokazuju da područja s naglašenim padinama i pjeskovitim tlima bilježe sve veće gubitke organske tvari i hranjiva, osobito nakon ekstremnih oborina.

➡️ Rezultat? Smanjena sposobnost tla da zadrži vodu, povećana potreba za gnojivima, smanjenje prinosa i veći troškovi proizvodnje.

🌱 Zašto je ovo važno?
Tlo se obnavlja iznimno sporo – treba više od 100 godina da se stvori samo 1 cm humusa. Gubitak koji se dogodi u jednoj sezoni teško je nadoknadiv. Uz suše, temperaturne ekstreme i nepravilne oborine, erozija tla može značiti razliku između uspješne i neuspješne godine.

🛠️ Kako se prilagoditi?
Studija predlaže niz praktičnih mjera:

Zelena gnojidba i pokrovni usjevi – štite tlo između glavnih kultura
Ograničavanje oranja na strmim terenima
Konturirana sjetva i gradnja vodenih jarkova – sprječavaju ispiranje
Ulaganje u organsku tvar (kompost, stajnjak) – povećava kapacitet zadržavanja vode

📢 Zaključak:
U eri klimatskih promjena, očuvanje tla postaje strateško pitanje. Ne radi se samo o zaštiti resursa, već o opstanku domaće proizvodnje hrane, ekonomiji ruralnih područja i budućnosti generacija koje dolaze.

👉 Erozija možda nije najvidljivija pojava – ali njezine posljedice su itekako stvarne. Vrijeme je da tlo stavimo u fokus.