Klimatske promjene mijenjaju ne samo količinu padalina, već i način na koji kiša pada – a to ima sve ozbiljnije posljedice za poljoprivredu u sjevernoj Hrvatskoj.

Prema studiji Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, prosječna godišnja količina oborina nije se značajno smanjila – ali je njihova raspodjela potpuno poremećena.

📌 Ključni podaci iz studije:

• Broj dana s jakim oborinama (više od 20 mm dnevno) porastao je u posljednjih 60 godina za čak 2,5 dana godišnje.
• Istovremeno, produljuju se razdoblja bez kiše, što stvara česte i nepredvidive sušne periode.
• Sve je više ekstremnih pljuskova – kiša padne brzo i u velikim količinama, ali ne uspije prodrijeti duboko u tlo.

🌾 Što to znači za poljoprivredu?

• Tlo ne zadržava vlagu – voda otječe površinski, uzrokuje eroziju i ne ostaje dostupna biljkama.
• Sjetva postaje rizičnija – sve je teže planirati optimalan trenutak za obradu tla.
• Navodnjavanje postaje nužnost – iako oborina ima, one su nepravilne i neučinkovite.
• Pojavljuje se stres kod biljaka, osobito tijekom formiranja prinosa, što smanjuje ukupnu produktivnost.

💡 Što se preporučuje?
Studija preporučuje ulaganja u:

• sustave zadržavanja vode (npr. mini akumulacije),
• usjeve i očuvanje strukture tla,
• zelenu infrastrukturu i obnovljive izvore energije u poljoprivredi,
• edukaciju o prilagodbi klimatskim rizicima.
  
  📘 Cijelu studiju možete preuzeti ovdje